Imam virus, što da radim? Zašto mi je kompjuter spor? Kako ga ubrzati? Crko mi je kompjuter, što mu je? Kupujem novo računalo, kakvo da kupim? Zašto dobivam puno SPAM-a? Kako spriječiti gubitak podataka? Zašto mi je internet spor?

Svako malo neki me klijent, prijatelji ili poznanik pita nešto slično. Stoga sam odlučio napisati mali, nazovimo ga "vodič", kako bi vam olakšao prve informatičke korake, poboljšao suživot s računalom i/ili spriječio neželjene posljedice. Ako tražite ogdovor na bilo koje od navedenih pitanja, preporučujem da pročitate tekst koji slijedi.

Ukoliko vodič pomogne barem jednom korisniku računala,
moj će trud biti nagrađen :)

Uvod

Svakim se danom prodaje sve više računala. Na žalost uz kupljeno se računalo ne isporučuje i potrebno znanje o uporabi istog. Najbolja bi bila usporedba sa sjedanjem u automobil bez prethodno položenog vozačkog ispita.
Prednost računalnog ispita je u tome što je kao takav, ukoliko ga se "položi" na vrijeme, apsolutno besplatan, a koristi su višestruke.

Vrlo čest scenarij: Kupite računalo, instalirate potreban softver, priključite se na internet, niste pošteno niti zakoračili virtualnim cestama, a već počinju iskakati razne reklame, pornografija i piraterija sa svih strana, računalo se počne čudno ponašati, a onim najnesretnijima stigne i račun pozamašnih gabarita ili im pak blokiraju E-mail.
Krivci za sve to su raznorazni "zločesti" programi poznatiji pod nazivima virusi, malware, trojanci, hijackeri, nekdašnji dialeri, itd.

U svijetu ima svakakvih ljudi. Ima dobrih, ima loših, a ima i pokvarenih. Isto tako postoje i razne sorte programera. Većina piše "dobre" programe. Na žalost ima i onih s nižim ciljevima. "Zli" programeri mogu svoju rabotu činiti iz raznoraznih pobuda: zabava, zarada, osveta, itd. Ako pokušam strpati sve te "loše" programe u zajednicki koš, njihov bi opis bio ovakav:

Loši programi su svi oni koji bez znanja vlasnika računala pokušaju s istog ukrasti informacije (e-mail adrese, razne lozinke), instalirati dodatni softver, preuzeti kontrolu nad računalom tako da se npr. ista samoinicijativno spajaju na određene internet stranice ili nazivaju skupe međunarodne tel. brojeve, ili šalju desetke tisuća e-mail poruka, ili općenito čine bilo kakvu štetu, npr. brisanje podataka sa računala.

U novije vrijeme sve su češći CryptoLocker napadi. Cryptolocker je trojanac koji po instalaciji kriptira tj. zaključa DOC i PDF datoteke te potom traži novce za otključavanje. U koliko ne platite u zadanom roku možete se pozdraviti sa datotekama.

Takvi programi ili web stranice često koriste neznanje vlasnika računala, te se uz obilatu pomoc socijalnog inženjeringa nastoje (uz vlastitu ili uz pomoć samog korisnika) naseliti na vaše računalo.
Primjera radi, evo par karikiranih načina rada takvih programa:

1. Stigne vam e-mail: Ja sam Perica iz Microsofta. Vaši Windowsi imaju virus. Pokrenite ovaj program koji će taj virus ukloniti. Vi pokrenete program iz privitka i hop - virus je na računalu.
2. Surfate po internetu. Dođete na određenu stranicu i odjednom vam iskoči prozor: Vaše je računalo neoptimizirano i sporo. Kliknite ovdje da ga ubrzate i pratite upute. Par klikova kasnije trojanac je sretno naseljen u vašem računalu.
3. Surfate po internetu. Niste kliknuli na nikakve instalacije. Sljedeći mjesec vam stigne ogroman tel. račun koji sadrži neke brojeve koje ni u snu niste nazvali. Krivac za to je "dialer" ili program koji se putem interneta može naseliti na računalo bez vašeg znanja. Instalirao se tako što je koristio sigurnosne propuste "Internet Explorera" - programa kojeg većina ljudi koji imaju Windowse najčešće koriste za surfanje po internetu. Na sreću zbog osuvremenjavanja načina pristupa internetu, danas sve više ljudi koristi routere, tako da dialeri polako odlaze u povijest.
4. Imate Paypal račun. Jednog dana vam stigne e-mail od PayPala: "Na vašem se korisničkom računu desila sumnjiva aktivnost. Ukoliko u roku od 7 dana ne kliknete na ovaj link, vaš će račun biti suspendiran. Nakon unosa svojeg korisničkog imena i lozinke, kliknite ovdje i ovdje kako biste potvrdili da ste pravi vlasnik računa."
   Mail izgleda skoro savršeno autentično, no podrobniji pogled otkriti će da da samo dio e-mail adrese sadrži naziv PayPal, dok je drugi dio proizvoljan, ovisno o varijaciji. Onog trena kad unesete svoje podatke, nekome ste ih lijepo servirali možete očekivati neautorizirane transakcije.

Radite backup!

Pristupa ima mnogo i zasad su najčešći oni koji koriste korisnikovo neznanje ili nesmotrenost, te istog prevarom navedu da virusne i ostale programe instaliraju na računalo.
Na svu sreću i sami proizvođači programa priznaju da neki od njihovih uradaka imaju sigurnosne propuste te takve propuste rješavanju izdavanjem "sigurnosnih zakrpi". Zakrpa je program(čić) koji je napisan tako da modificira originalni program na način da ispravlja uočeni propust u prvobitnom programiranju.

Isto tako i Microsoft (proizvodač Windowsa koje koristi ogroman broj ljudi) ima zaposlene cijele odrede programera za ispravljanje sigurnosnih propusta. A krpanje se aktivira se tako da korisnik jednostavno klikne na "Start" meni te da odabere "Windows update". Podrazumjeva se da je korisnik spojen na internet. Potom automatika sa njihovih službenih stranica skine potrebne zakrpe te ih instalira na računalo.

Par osnovnih pravila za sigurniji rad na računalu

• Na novo računalo OBAVEZNO instalirajte SVE kritične zakrpe za Windowse, Internet Explorer i Office paket - ako ga koristite.
• AKo koristite neke druge (browsere) preglednike, npr. Chrome ili Firefox, redovito ih ažurirajte
• Ne nasjedajte na trikove raznih web stranica da na vaše računalo pokušavaju instalirati sumnjive programe.
• Ne pokrećite privitke iz e-mailova nepoznatih pošiljatelja.
• Ne pokrećite neuobičajene tipove datoteka iz privitaka čak i ukoliko je pošiljatelj vaš poznanik. Možda mu je računalo inficirano virusom. Ukoliko vam je neki e-mail sumnjiv, radije provjerite telefonski da li je pošiljatelj sam poslao taj mail.
• Ima slučajeva kada vam dođe poruka od nekog poznanika da vam je računalo inficirano virusom. Najčešće to nije istina, jer neki virusi rade na način da odmah nakon što se nasele na računalo potraže E-mail adresar korisnika, te se nastoje poslati na sve E-mail adrese iz adresara. Ukoliko mu to pođe za rukom - kao pošiljatelja navede neku nasumično odabranu E-mail adresu iz tog istog adresara, te tako nastoji zamaskirati svoje porijeklo.
• Ako imate instaliran Adobe Flash Player, redovito ga ažurirajte

Za sretniji suživot sa vašim računalima, te za osmijeh na licu pri pojavi bilo kakvog problema odmah po kupnji novog računala potrebno je napraviti sljedeće. Prilikom formatiranja diska ukoliko je disk velik npr. 1000 GB, podijelite ga na dvije ili više particija prema ovoj shemi:

c:) Sistem - 150 GB
d:) Radni disk - 300 GB
e:) Podaci - Ostatak prostora

Particije su slično što i prostorije u vašem stanu: u jednoj je kuhinja, u drugoj se radi, a u trećoj odmara. Isto tako neka i vaš disk bude podijeljen na više dijelova (particija): jedna za operativni sistem i instalirane programe, jedna za vaše bitne poslovne podatke i jedna za spremanje ostalih podataka, npr slike i filmove.

- Većina najopasnijih virusa koji brišu podatke s diska je napravljena tako da cilja na C: particiju, tj. onaj dio diska na kojemu su instalirani Windowsi i ostali programi. Na C particiji neka se nalazi samo operativni sistem i instalirani programi, a na D particiji čuvajte vaše podatke. Nemojte držati vaše podatke u "My Documents" direktoriju. Preselite ih na drugu particiju.

Windowsi nude i opciju enkripcije podataka u My Documents. Ukoliko Windowsi zbog bilo kojeg razloga postanu neupotrebljivi, nećete više moći pristupiti tim podacima.

Po instalaciji Windowsa potrebno je na računalo instalirati i drivere - osnovne upravljačke programe za npr. napredne miševe, tipkovnice, modeme, video kartice, zvučne kartice, web kamere, itd. Nakon toga poželjno je napraviti automatsko ažuriranje vaših Windowsa putem interneta. Zatim slijede vaši osnovni programi: Antivirus, Office, DVD preglednici, Photoshop, Winamp, i sve ostale alate/programe koje koristite. Slijedi fino podešavanje računala (tzv. picajzliranje :) ) gdje prilagođavate radnu sredinu vašim potrebama.

Kreiranje backupa

Ovaj korak toplo preporučujem apsolutno svima kojima su podaci važni.

Nakon što ste sve gore navedeno obavili, što nekad može potrajati i više dana - vaše je računalo spremno za rad kao nikad prije. Potrebno je napraviti još samo jednu vrlo vrlo bitnu stvar - image radne particije. A to je postupak spremanja cijelog operativnog sistema, instaliranih programa, dodataka i postavki u jednu datoteku. Tu datoteku potom spremite na sigurno: na DVD, Blue-ray medij ili na vanjski backup disk.

Čemu još i to, pitate se!? Odgovor je vrlo jednostavan: Ukoliko se bilo što desi računalu, ili greškom instalirate neki program koji zezne Windowse, ili vas napadne virus kojeg je teško obrisati - fino napravite obrnuti postupak restore sistemske particije i vaše se računalo vraća u prvobitno svježe stanje u roku od pola sata ili manje, dok vi fino pijete kavicu sa strane.
Svu onu višednevnu proceduru (i gnjavažu) možete zamijeniti sa svega par klikova mišem unutar pola sata.

Iako je backup program integriran i u same Windowse pod nazivom "System Restore", postupak se u praksi pokazao prilično nepouzdan, a i voli gutati resurse - procesorsko vrijeme i mjesto na disku.

Najrašireniji i najbolji programi koji rade backupiranje, image radne particije i kloniranje diskova su Acronis True Image ili Norton Ghost

Mala preporuka: ukoliko niste vični radu s računalom, bolje je da postupak prepustite nekome iskusnijem, a potom ga ugnjavite da vam pokaže kako se to radi. Navedeni postupak sasvim dobro može poslužiti i za backup npr. "radne" ili bilo koje druge particije. Dakle:

Radite backup!

Ostali koraci

- Uključite (vatrozid) firewall na računalu - Windows XP, Windows 7 (i svi noviji) dolaze s instaliranim firewalom, uključite barem taj. Firewall sprječava neželjene upade u vaš sistem, ali o neželjeno spajanje skrivenog programa na internet.
- Instalirajte neki antivirusni (npr. NOD32) program i redovito obnavljajte njihovu bazu podataka o virusima. Na taj način program uvijek ima najsvježije podatke o virusima.
- Ukoliko je ikako moguće, nemojte koristiti Internet Explorer za surfanje. Predlažem Mozilla Firefox
- Ako još uvijek koristite modem - instalirajte T-com antidialer program.
- Adobe Flash NIJE virus nego koristan dodatak internet stranicama koji omogućuje prikaz interaktivne multimedije na internetu. Za istu namjenu koristi se još i Microsoft Silverlight. U novije vrijeme sve se više koristi HTML5 koji se već nalazi u većini novijih browsera - preglednika.
- Antivirusne kuće i renomirane programske kuće nikada ne šalju sigurnonosne zakrpe na Vaš E-mail. To čine samo zloćudni programi i ljudi koji žele proširiti zarazu.
- Nemojte koristiti besplatne neprovjerene programe koji vam nude mogućnost da pamte vaše lozinke i bitne brojeve. Isti mogu slati vaše podatke autorima programa, npr. brojeve Vaših kreditnih kartica.
- Ukoliko koristite internet bankarstvo ili plaćate karticom preko interneta, uvijek vodite računa da u gornjem lijevom kutu ili doljnjem desnom kutu prozora bude prikazana i mala sličica sa zatvorenim lokotom, to je oznaka da se nalazite na sigurnoj i zaštićenoj vezi te da vaši podaci ne cure sa strane. Takva adresa počinje sa https.

Kod ljudi koji rade na računalu nema većeg zla nego kad se računalo jednog lijepog dana odbije upaliti, a na servisu vam tužno priopce da vam je "crko" disk, te da su svi podaci izgubljeni. A vama mrak na oči, krv u lice, para kroz uši, no često spasa nema ili je povratak podataka vrlo skup. Preostaje vam jedino da se pomirite sa činjenicom da ste upravo ostali bez cijelog knjigovodstva za prošle mjesece ili godine, bez kolekcije obiteljskih slika, važnih E-mailova, jer niste imali vremena snimiti ih na backup disk, USB stick, CD, DVD, itd.

Preporuka: CD-DVD (pržilice) snimalice su vrlo jeftine. Blue-Ray snimači sve su jeftiniji. USB 2 i 3 stickovi od 8, 16 i 32 gb mogu se naći i za manje od 200 kn. Mali prijenosni USB 2 i 3 diskovi od 500 GB i više mogu se naći po cijeni već od 400-500 kn.

U novije vrijeme, s porastom brzine prijenosa podataka internetom, sve su popularniji i Cloud Storage servisi. To su mjesta koja vam nude siguran smještaj vaših podataka na njihovim računalima, a pristupate im pomoću interneta. Neki od najpopularnijih su: Dropbox, Google Drive, Microsoft SkyDrive, Apple iCloud, Box, itd. Svi nude besplatno skladištenje i uporabu do određenog kapaciteta, a ako želite više morate plaćati.

Dakle, stvarno nemate izgovora za preskakanje backupa. Spremite svoje podatke na sigurno. Prazan DVD košta svega par Kn, a izgubljeni podaci, drage uspomene i vaši živci nemaju cijene.

Ukoliko vam tvrdi disk iznenada otkaže poslušnost, velika je vjerojatnost da su podaci još uvijek tamo. Najbitnije je da odmah prestanete koristiti računalo i disk povjerite nekome tko se u to razumije. Na servisu će vam često reći da je disk nepopravljiv te da se podaci ne mogu spasiti jer nemaju ni vremena ni želje ni financijske koristi baviti se time. Podaci se mogu spasiti na više načina, a postoje i specijalizirane firme koje se time bave. Kod nas je najpoznatiji infolab
Vaši su podaci VAŠA odgovornost, stoga ih čuvajte. Novi disk nije garancija sigurnosti vaših podataka jer isti može (ako baš imate peh) otkazati već kroz par dana ili ga može srediti lokalno nevrijeme.

- Ne nasjedajte na raznorazne mail poruke u kojima vas obavještavaju da ste dobili milione na internet lutriji. Nadam se da niste niti na trenutak pomislili da ima i zrnce istine u mailu u kojem vas Mbobo Ngaga, svrgnuti princ iz Nigerije povjerljivo pita za pomoć oko transfera njegovih zamrznutih miliona putem vaših računa. To je najpoznatiji (tzv. Nigerijski spam) spam na svijetu, a njegov današnji opticaj dokazuje da su ljudi još uvijek dovoljno naivni da na njega nasjedaju. Ako nasjednete na takav mail, najvjerojatnije je da ćete ostati bez parsto ili pak par tisuća $ koje ćete im uplatiti za troškove transfera. Postoje slučajevi kad su takve prevare eskalirale u otmicu i traženje otkupnine.

- Postoje i tzv. Hoax virusi. To zapravo i nisu virusi već dokazano djelotvoran "socijalni injženjering" na djelu. Primjer: dobijete mail u kojem vas netko panično obavještava: Strašni i opasni virus hara internetom. Dosad je uništio xyz računala. Tako je moćan i opak da se zasigurno već nalazi i na tvojem računalu. Ukoliko nađeš taj i taj fajl na svom računalu, moraš ga odmah obrisati!!! Inače...
Ako ne vjeruješ, upali Windows Explorer i napravi pretragu za dokumentom "neki_fajl.dll". Naravno, vaša pretraga urodi plodom, budući da je spomenuti dokument sastavni dio vašeg operativnog sistema i vi ga sretni zadovoljno obrišete. Od sljedeceg restarta računala pocinju se dešavati čudni problemi jer vašem sistemu fali upravo taj fajl da bi funkcionirao ispravno...

Radite backup!

Nemojte štedjeti na napajanju!

Prilikom kupovine novog računala ljudi najčešće najmanje pozornosti obraćaju na kućište i na napajanje. Napajanje je sklop koji struju od (u našem slucaju) 220 V pretvara u niže napone, te raspoređuje struju prema pojedinim trošilima u računalu: Procesor, tvrdi disk, memorija, CD-DVD, grafička kartica, sve to troši struju. Brža i jača računala troše više struje.

Ukoliko ste kupili neko nekvalitetno napajanje (nekvalitetna napajanja koštaju 150-300 kn zajedno sa kucištem), možda će vam pola godine - godinu sve raditi OK. Takva napajanja kroz neko vrijeme gube svoje performase. I nerijetko se desi da u trenutku pregaranja, napajanje za sobom povuče i ostale komponente, te vam osim napajanja izgori i veći dio dijelova u računalu. A to koštaaa...

Da pojasnim, napajanje je za računalo isto je što i srce za ljude. Ako imate problema sa srcem, nema veze što vam je tijelo dobroj formi - svaki vas cas može "strefiti" infarkt. Na napajanje najčešće otpada manje od 10% ukupne cijene cijelog računala. A postotak kvarova računala izazvana lošim ili neispravnim napajanjima je preko 30%. Pa si izračunajte sami - hocete li uštedjeti 200 Kn i riskirati da vam propadne cjelokupna investicija ili biti mudri i kupiti kvalitetno napajanje. Dobro napajanje košta barem 500 kn i osjetno je teže od nekvalitetnih.

Ukoliko se desi mikro prekid struje ili oscilacija u naponu mreže, računala s lošim napajanjima se odmah restartaju dok ova s kvalitetnijim napajanjima nastavljaju s radom. Također ne morate pretjerivati - ako u računalu nemate dvije "zvjerske" grafičke kartice ili nabrijani procesor, ne trebaju vam napajanja od po 1000 i više Kuna.

- Kada grmi ili kada idete iz doma na dulji rok - izvucite sve kablove od računala i monitora iz struje. Korisno je iskopčati i telefon ili router (i sva ostala osjetljiva el. trošila) iz tel. utičnice. Osim hladnjaka ili škrinje, naravno :)
Najbolje je kupiti produžni kabel s višestrukim utičnicama koji u sebi ima i zaštitu od prenapona, tzv. letvu. takva letva neće zaštiti računalo od direktnog udara groma, koji je ionako puno rjeđi, no efikasno će spriječiti velike oscilacije u strujnoj mreži ako grom udari negdje u blizini, koje su zapravo najveći krivac za pregaranje vaše tehnike. Isključivanje prekidaca na tom kabelu nije dovoljno budući da je struji za preskakanje jednog centimetra zraka potreban napon od 2000 V, a u trenu udara groma taj je napon višestruko veci. Dakle - izvucite kabel iz utičnice.

- Dok surfate, podaci o posjećenim stranicama, sadržaj samih stranica (tekst + slike) se spremaju na vaš disk. To se čini iz razloga da se sljedeći put kad posjetite iste stranice isti podaci ne skidaju ponovo sa interneta nego se učitavaju direktno sa vašeg diska. Time se dobiva na brzini pregledavanja stranica i štedi bandwith (internet promet). To znači da svatko s malo znanja i pristupom na vaše racunalo može zaviriti i na to mjesto na disku i pogledati koje ste sve web stranice posjetili.
Da li to želite? Za "Internet Explorer" se to rješava klikom na: Tools > Internet Options > General > Temporary Internet Files > Delete files. Pri tome označiti i opciju "Delete all offline content". Također možete i kliknutio na "Clear history". Time se brišu sve adrese posjećenih stranica iz "Address" izbornika.

Radna memorija

Ili RAM koji je kratica za "Random Access Memory". Vaše računalo za sve kalkulacije koristi upravo RAM. Noviji operativni sistemi trebaju dosta RAM-a samo da bi bili upaljeni. Svi ti lijepi grafički elementi sučelja, pomoćni servisi za koje niti ne znate da rade, upaljeni pomoćni programi koji čuče u taskbaru, obrada fotografija i videa, komprimiranje datoteka, gledanje filmova, igranje igara, sve te aktivnosti trebaju RAM.

Ukoliko vaše računalo nema dovoljno rama, spomenute kalkulacije se počinju izvršavati na tvrdom disku koji je puuno sporiji od RAM-a i vaše računalo postaje sporo i tromo. Budući da RAM u današnje vrijeme uopće nije skup, pobrinite se da vaše računalo ima raspoloživo barem 4 GB (gigabajta) rama. Ukoliko imate starije računalo, sa pola, jednim ili dva GB rama, nerjetko ga možete ubrzati samo dodavanjem 1-2 GB RAM-a.

Čišćenje

Kao i sve ostalo, povremeno treba očistiti i vaše računalo. Pri tome ne mislim na brisanje prašine s istoga već na ono "ispod haube". U vašem se računalu nalaze razne komponente od kojih se procesor, grafička kartica i napajanje dosta griju. Za hlađenje istih koriste se veliki metalni hladnjaci poptpomognuti ventilatorima. S vremenom se u kućištu računala, po krilcima ventilatora i rebrima hladnjaka nakupi, ne biste vjerovali koliko prašine. Ta se prašina s vremenom svrdnjava i stvara oklop koji otežava ili potpuno sprječava odvodnju temperature, tako da se vaše računalo počinje pregrijavati i restartati.

Za čišćenje vam treba mali odvijač, usisavač i neka četa s dužim vlaknima. Odvijte dva vijka koji drže bočnu stranicu računala i skinite poklopac. Najveće komade usišite odmah, a potom pažljivo s jednom rukom četkajte skorene komade, a s drugom držite cijev usisavača u blizini koji će gadost odmah pospremiti. Ako računalo stvarno dugo nije bilo čišćeno, možda je bolje čišćenje raditi na balkonu. Ako živite na mjestu gdje osim prašine ima i vlage pripremite se na malo jače ribanje i skidanje skorenih komada npr. čačkalicom.

Nakon čišćenja, vaše računalo može biti hladnije i po desetak stupnjeva.

Čišćenje laptopa

Zbog puno složenije konstrukcije po unutrašnjosti laptopa je malo je teže čačkati. Ono što možete učiniti je da usisavačem postavljenim na najjače iz rebrastih otvora sa strane pokušate usisati čim više nakupljenog smeća. Također možete pokušati i raspuhati prašinu pomoću kantice s komprimiranim zrakom. Ako vam se i dalje čini da se laptop pregrijava, a uočiti ćete to em po pregrijanosti tipkovnice em po tome što se ventilator često pali ili se više uopće ne gasi i jako zuji, najbolje je da laptop odnesete na servis.

Ubrzavanje laptopa ili računala

Imate računalo ili laptop star par godina koji se vuku kao krepana mačka? Postoji puno razloga za sporost računala: Hrpetina instaliranih i deinstaliranih programa i igara, raznih pomoćnih servisa i aktivnih antivirusnih i anti malware programa, gigabajti windows upgradea, manjak mjesta na disku, slabo napajanje.zastarjeli procesor, itd. Teško je navesti baš sve uzroke. Evo par načina kojima možete udahnuti život "posrnulom kompu":

• Formatiranjem diska i reinstalacijom Windowsa. Za većinu zahtjevan i mukotrpan proces, no neki put i jedini.
• Dodavanjem radne memorije. Razlog je opisan u pasusu iznad.
• Čišćenjem diska. Deinstalirajte programe i diskove koje više ne koristite. Obrišite pogledane filmove. Windowsima za ugodan i nesmetan rad, osim dovoljno RAM-a treba i bar desetak GB raspoloživog prostora na disku.
• Kupite SSD - Solid State Disk. SSD diskovi su zadnja generacija tvrdih diskova. SSD disk se u cijelosti sastoji od memorijskih čipova i nema pokretnih elemenata, troši puno manje struje, te je kao takav i do 100 puta brži od klasičnog HDD diska sa rotacijskim pločama i pomičnim glavama za čitanje. SSD diskovi su u početku bili malih kapaciteta, vrlo skupi, kratkog radnog vijeka i relativno nepouzdani. Razvojem tehnologije, pojeftinjenjem proizvodnog procesa i masovnom proizvodnjom postaju ozbiljna konkurencija HDD-ovima. Obzirom da su klasični HDD-ovi još uvijek jeftiniji i većeg kapaciteta, trenutna je praksa da se kao sistemski disk koristi SSD. Znači na SSD se instaliraju Windowsi i svi programi, a HDD služi kao spremište za filmove i fotografije.
• Budući da u većinu laptopa ide samo jedan disk, problemu se može doskočiti na sljedeći način: Stari HDD diak zamijenite SSD-om. CD-DVD ROM pogon se vadi van i umjesto njega se stavlja ladica za HDD disk u obliku CD-DVD pogona. Ukoliko vam baš treba CD-DVD snimalica, mogu se kupiti vanjske CD-DVD ROM jedinice koju spajate na USB 2 ili USB 3 port
• OPREZ Ako vam na nekoj web stranici iskoči poruka: "Ubrzajte svoje računalo ili internet u 3 klika", NE INSTALIRAJTE TO ni za živu glavu jer će se desiti upravo obrnuto!

Anti SPAM***

Što je to spam? Najkraći opis bi bio: SPAM je sva neželjena pošta u vašem mailboxu.
Kad jednom dođete na metu spammera, teško se odmah riješiti toga. Stoga je i u ovom slučaju prevencija najbolje rješenje. Pravilo broj jedan: Ako pišete po forumima, news grupama, po facebooku ili blogirate, nemojte pisati svoje mail adrese jasno čitljive. najbolje bi bilo uopće ne ostavljati svoju e-mail adresu, no ako već morate, napišite je tako da ih SPAMboti ne mogu jednostavno pročitati.

Npr. mail adresu napisite na ovaj nacin: "pero . peric at gmail . com"
Ili pero dot peric at gmail dot com. Zašto baš tako?

Naime, SPAMboti su programi koji automatski kopaju internetom u potrazi za e-mail adresama, koje onda šalju svome gazdi. Gazda ih potom prodaje spammerima, koji vas onda gnjave svojim ponudama i reklamama ili pokušavaju poslati kakvog trojanca. SPAMbot je napisan tako da traži znak @. Čim ga detektira, pokupi cijeli sadržaj od prvog razmaka ispred, sve do zadnjeg razmaka iza @ znaka. Zbog pravila pisanja e-mail adrese program na taj način lako dođe do cijele e-mail adrese. Ako mail adresu napišete na gore sugerirani način, zbuniti ćete SPAMbote, a čovjek će lako zaključiti o čemu je riječ.

Ako počnete dobivati spamove u vidu newslettera, najčešće se na dnu nalazi link za ispis sa newsletter liste. Npr. ako više ne želite primati naše poruke - kliknite ovdje.

Ako se radi o newsletteru na koji ste se sami prijavili onda se možete ispisati bez bojazni. No ako se radi o spammerskom newsletteru, čim kliknete na taj link oni će automatski znati da je ta e-mail adresa valjana i nastaviti će slati još više SPAM-a. Stoga takve mailove samo obrišite, s vremenom će prestati dolaziti.

Ako šaljete mailove ka više osoba, nikada, ponavljam NIKADA nemojte sve adrese stavljati u To polje. Za to UVIJEK koristite Bcc polje. Ako koristite To polje, sve osobe kojima ste poslali mailove će dobiti i listu e-mailova svih osoba kojima ste slali mailove. Polje To je korisno samo ako se radi o korporativnim mailovima gdje sve osobe moraju znati kome se sve mail slao. Dakle koristite Bcc polje za slanje istog maila na više mail adresa.

AKo netko od primatelja slučajno ima virus, isti moše osim adresara pročitati i sve mailove iz To polja svakog primljenog maila i na taj se način još lakše proširiti dalje. Dakle pamet u glavu i nemojte piscima virusa olakšavati posao.

Microsoft, IBM, FaceBook i druge velike firme NIKADA ne doniraju neki novac za svaki poslani mail. Kao prvo, teško je pratiti tko je kome sve poslao mail, a kao drugo, da je to istina, začas bi bankrotirali.

U zadnje vrijeme je na FaceBooku popularno dijeljenje tužnih priča sa slikama bolesnih osoba, a najviše djece. Osim teške životne priče u tekstovima piše da FaceBook ili netko drugi donira za svaki like ili share koji takva priča dobije. BIlo bi lijepo da je istinito, no u većini slučajeva radi se o nečijoj bolesnoj šali i o pokušaju besramnog marketinga, jer je priča nerjetko polinkana na kakav web sajt.

Lajkanjem i share-anjem toga samo radite nekome reklamu, a vaši FB prijatelji vide užasne ljudske priče. Kao da toga nema dovoljno po novinama, vijestima i ostalim medijima nego još treba i cijeli FaceBook zatrpati.

*** Zašto se SPAM zove baš tako?

Pogledajte ovaj video  i sve će vam biti jasno.

Radite backup!

I za kraj, netko je jednom rekao, a ja ponavljam u svakoj prilici:
"Surfati internetom bez prikladne zaštite je isto kao i staviti ovcu u tor sa vukovima i nadati se da u jutro nece biti pojedena."
To ne znači da ovog trena trebate baciti router u smeće jer ce vam internet rasturiti računalo, a vas prodati u dijelove, potrebno je samo malo intelektualnog napora pa da si dignete sigurnost rada na računalu za 95%

Svaka je kritika ili sugestija dobro došla. Ukoliko želite nešto nadodati ili ispraviti učinite to ovdje

Sretno i pamet u glavu :)

© 2005-2022. by znaor.com
autor: Hrvoje Znaor - Krki

PS: Jesam li rekao da radite backup? Ukoliko radite vrlo važan posao na računalu, backup treba raditi svaki dan. Za uredski rad je poželjno raditi backup jednom tjedno, a za sve ostale korisnike barem jednom mjesečno. Siguran backup ne podrazumjeva samo kopiranje važnih podataka koji se potom spremu na isti tvrdi disk.

Spremite vaše podatke na npr. CD, DVD, Blue-Ray, USB memoriju ili prijenosni disk. Budući da medijji sa spremljenim podacima mogu nestati zbog krađe, požara ili neke druge elementarne nepogode, ako se baš stvarno želite zaštititi, barem jednom u pola godine preselite vaše podatke na drugu lokaciju: kod obitelji, prijatelja ili na neki cloud storage.

VAŽNO:

• Ovaj tekst se često osvježava i nadopunjuje. Navratite opet :)
• Autor teksta se odriče bilo kakve odgovornosti od eventualne štete  proizišle iz primjena gore navedenih savjeta.
• Potpuno prenošenje sadržaja, odnosno prenošenje tekstova u cijelosti nije dozvoljeno.